Koliko je Srbija realno u riziku od zemljotresa
Srbija nije među zemljama sa najvišim seizmičkim rizikom u Evropi, ali nije ni potpuno seizmički mirna. Prema podacima Republičkog seizmološkog zavoda i izjavama seizmologa, nekoliko regiona se izdvaja po učestalijoj seizmičkoj aktivnosti: centralna Srbija, konkretno Šumadija i Pomoravlje, sa područjima oko Kraljeva, Gornjeg Milanovca, Lazarevca i Mionice; okolina Kopaonika, gde je 1980. zabeležen zemljotres magnitude 5,9; i jugoistočna i južna Srbija, sa Vranjem, Vranjskom Banjom i Leskovcem. I Banat, iako je Vojvodina generalno manje seizmički aktivna, imao je istorijski zabeležene jače potrese, kao onaj kod Srpskog Itebeja 1901. godine.
Ovo ne znači da je zemljotres svakodnevna pretnja, ali znači da rizik nije nula, posebno ako živite u ili blizu jedne od ovih zona.
Šta se dogodilo u Kraljevu 2010. godine
Najpoznatiji primer stvarne štete od zemljotresa u novijoj istoriji Srbije je zemljotres u Kraljevu, 3. novembra 2010. godine, oko 1:56 časova ujutru. Magnituda je iznosila 5,4 po Rihteru, prema domaćim merenjima, dok je Evropski centar za seizmologiju izmerio 5,6. Epicentar je bio kod sela Vitanovac, oko 10 kilometara severno od Kraljeva, na dubini od 27,3 kilometra. U zemljotresu su poginule dve osobe, bračni par čiji je krov porodične kuće popustio, a registrovano je oko stotinu lakše povređenih građana. Prema izjavama gradske uprave u danima nakon potresa, oko 120 pojedinačnih objekata i pet višeporodičnih zgrada bilo je zabranjeno za korišćenje zbog oštećenja.
Ovaj primer je koristan podsetnik da zemljotres realne razmere u Srbiji nije samo teorijska mogućnost, nego se dogodio u skorašnjoj istoriji, sa konkretnim ljudskim i materijalnim posledicama.
Zašto zemljotres nije standardni deo polise
Kod Dunava, DDOR-a, Wiener-a, Save i Triglava, zemljotres se dosledno tretira kao opciona, dodatna zaštita, ne osnovni rizik koji automatski dolazi uz polisu osiguranja stana ili kuće. Razlog je što zemljotres, za razliku od požara ili krađe, može istovremeno oštetiti veliki broj objekata na istom području, što za osiguravača predstavlja drugačiji, koncentrisaniji tip rizika. Zbog toga se ovaj rizik posebno cenovno vrednuje, često i posebno franšizira, i zato ga treba svesno dodati, ne pretpostaviti da je već uključen.
Od čega zavisi cena ovog dodatka
Cena osiguranja od zemljotresa zavisi od procenjene vrednosti objekta, tipa konstrukcije, i, što je ključno, od procenjenog seizmičkog rizika same lokacije. Isti tip kuće će koštati drugačije da osigurate od zemljotresa u Kraljevu nego u nekom mirnijem delu zemlje. Franšiza, odnosno vaše učešće u šteti, takođe utiče na cenu i kod ovog rizika je često strukturirana drugačije nego kod ostalih, na primer kao procenat sume osiguranja, ne fiksan iznos, ali to zavisi od konkretnog osiguravača i uslova police. Nijedan od pregledanih osiguravača ne objavljuje fiksan cenovnik za ovaj dodatak, jer zavisi previše od lokacije i objekta, pa je najpouzdanije tražiti konkretnu ponudu. Za širu slika o tome šta uopšte utiče na cenu osiguranja stana i kuće u Srbiji, pogledajte tekst cena osiguranja stana i kuće.
Koliko su građani Srbije uopšte osigurani
Prema podacima Narodne banke Srbije, samo oko deset procenata imovine u Srbiji je osigurano od požara i ostalih rizika, iako broj ugovora o osiguranju imovine raste, sa 222.680 u 2021. na 289.412 u 2025. godini, rast od oko 30 procenata u pet godina. Ovo govori o osiguranju imovine uopšte, ne specifično o zemljotresu, ali je koristan kontekst: većina domaćinstava u Srbiji trenutno nema nikakvo osiguranje imovine, a zemljotres je samo jedan od rizika koji ta polisa, kad postoji, obično i ne pokriva automatski.
Kako proceniti da li vama lično vredi
Realna procena zavisi od tri stvari. Prvo, lokacija: ako živite u ili blizu Šumadije i Pomoravlja, okoline Kopaonika, ili jugoistočne Srbije, rizik je viši nego u proseku, i vredi ozbiljnije razmotriti dodatak. Drugo, tip i starost objekta: stariji objekti, izgrađeni pre modernijih seizmičkih standarda građenja, statistički su osetljiviji na oštećenja. Treće, vaša finansijska otpornost: ako biste teško sami pokrili trošak popravke ili obnove doma nakon ozbiljnog oštećenja, dodatna zaštita ima više smisla nego ako imate rezervu za takav slučaj. Nema univerzalnog odgovora koji važi za svakoga, ali ove tri stvari daju konkretan okvir za odluku, umesto da se rizik ili potpuno ignoriše ili preteruje.
Umesto da procenjujete rizik napamet, unesite podatke o svom stanu ili kući i dobijte pregled relevantnih opcija na jednom mestu.
Poredi ponude osiguranja stanaNajčešća pitanja
Da li je osiguranje od zemljotresa obavezno u Srbiji?
Ne. Osiguranje od zemljotresa je opciona, dodatna zaštita koju birate sami uz osnovnu polisu osiguranja stana ili kuće, ne obavezan deo pokrića po zakonu ili po standardnoj polisi.
Da li je zemljotres realan rizik u Srbiji ili samo teorijska mogućnost?
Realan je, iako nije čest. Zemljotres u Kraljevu 2010. godine, magnitude 5,4 do 5,6, prouzrokovao je dve smrtne posledice i oštetio više od 120 objekata, što pokazuje da rizik postoji, posebno u seizmički aktivnijim zonama poput centralne, jugoistočne Srbije i okoline Kopaonika.
Zaključak
Zemljotres nije svakodnevna pretnja u Srbiji, ali nije ni nulti rizik, što je zemljotres u Kraljevu 2010. godine konkretno pokazao. Pošto nijedan veći osiguravač ovaj rizik ne uključuje automatski u osnovnu polisu, odluka je na vama, i najbolje je da je donesete na osnovu lokacije, starosti objekta i sopstvene finansijske otpornosti, ne na osnovu pretpostavke da je rizik ili nepostojeći ili neizbežan.